Palača Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sagrađena je 1838. kao palača grofa Karla Draškovića, a 1846. otkupljuju je hrvatski preporoditelji te je nakon adaptacije svečano otvaraju 1848. kao Narodni dom. Izvorni projekt palače pripisuje se Bartolu Felbingeru, dok je projekt prenamjene izradio Aleksandar Brdarić. Palaču čine tri krila s klasicističkim pročeljima. Središnji dio palače je reprezentativna Preporodna dvorana. Ondje je 1866. s radom počela Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti koja je do izgradnje svoje palače na Zrinjevcu imala sjedište u Narodnom domu. Od 1892. ondje je bio smješten Stol sedmorice (Vrhovni sud), a 1945. zgrada je ponovno vraćena Akademiji i ona je danas sjedište Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Preporodna dvorana jedan je od najznačajnijih prostora u Zagrebu za održavanje koncerata te znanstvenih i kulturnih događanja i svečanosti.
https://www.info.hazu.hr/povijest/narodni-dom/
NAPOMENA: Jugoslavenska akademija treba prevesti kao South Slavic, a ne Yugoslav Academy (jer u doba njenog osnutka nije postojala Jugoslavija i pridjev jugoslavenski se tada odnosio općenito na južne Slavene)
